Ne očekujemo bilo kakve promjene u bankarskom sektoru do kraja ove, ali i do polovine naredne godine, a pogotovo neki značajniji rast kamatnih stopa, rekao je za "Nezavisne novine" Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.
Prema njegovim riječima, na osnovu analiza koje su uradili, ne očekuju nikakve značajnije promjene na finansijskom tržištu u BiH.
"U proteklih 12 mjeseci nismo imali nekih značajnijih promjena na finansijskom tržištu koje bi imale uticaja na kamatne stope, te imamo kontinuiran trend stabilnosti kamatnih stopa", istakao je Ražanica.
Dodao je da su neke komercijalne banke u određenom periodu imale određene akcijske uslove u kojima su nudile kredite po kamatnim stopama koje su niže nego što su bile u prethodnoj godini.
"Nismo primijetili poremećaje kod pasivnih kamatnih stopa, te značajniji rast na depozite, tako da se to nije odrazilo na kamatne stope na kredite", kazao je Ražanica.
On objašnjava da za razliku od Evropske centralne banke (ECB), koja prilagođava kamatnu stopu prateći privrednu aktivnost i nivo inflacije, komercijalne banke u BiH kamatne stope formiraju tržišno, na osnovu ponude i potražnje, te na osnovu kretanja pasivnih kamatnih stopa koje su izvor bankama za kreditiranje.
"Zbog svega ovoga ne očekujemo bilo kakve značajnije izmjene do kraja godine, ali i do polovine naredne godine, a pogotovo neki značajniji rast kamatnih stopa", naveo je Ražanica.
Sa druge strane, Evropska centralna banka je na sjednici u četvrtak odlučila da zadrži kamatne stope na istom nivou u vrijeme kada je inflacija ponovo pod kontrolom, dok ekonomija podnosi američke carine bolje nego što se očekivalo.
Savjet ECB-a, koji određuje kamatne stope, na sastanku u Frankfurtu je zadržao referentnu depozitnu kamatnu stopu na dva odsto.
Kristin Lagard, predsjednica Evropske centralne banke, kazala je da su odlučili da zadrže tri ključne kamatne stope ECB-a nepromijenjene. "Inflacija je trenutno na oko našeg srednjoročnog cilja od dva procenta, a naša procjena inflacionih izgleda je uglavnom nepromijenjena", navela je Lagardova.
Tako se predviđa da će ukupan inflacioni rast u prosjeku biti 2,1 odsto u 2025. godini, 1,7 odsto u 2026. godini i 1,9 odsto u 2027. godini.
"Odlučni smo da osiguramo da se inflacija stabilizuje na našem cilju od dva procenta u srednjem roku. Pratićemo pristup zasnovan na podacima kako bismo odredili odgovarajući stav monetarne politike. Konkretno, naše odluke o kamatnim stopama biće zasnovane na našoj procjeni izgleda inflacije i rizika koji je okružuju, u svjetlu dolazećih ekonomskih i finansijskih podataka, kao i dinamike osnovne inflacije i snage transmisije monetarne politike. Ne obavezujemo se unaprijed na određenu putanju stope", objasnila je Lagardova.